Kategorije
Uncategorized

Je li nova generacija ‘ubila’ hobije?

U današnjem ‘živi da bi radio’ svijetu, često se dovodi u pitanje samo postojanje hobija. Vlada onaj mentalitet – ukoliko si imalo dobar u nečemu ili zbilja zainteresiran za nešto, zašto ne bi i zaradio od toga. Međutim, postoje brojne zamke pretvaranja hobija u posao i ‘radi ono što voliš’ životnog stila.

Hobi je naziv za aktivnosti kojima se bavi zbog osobnog zadovoljstva, a ne zbog novčanih nagrada ili primanja. Međutim, u današnjem svijetu dijeljenja života s masovnom virtualnom publikom – hobiji često postaju pomalo ‘zahtjevniji’. Produkt aktivnosti više nije osobno zadovoljstvo, već zadovoljstvo svih onih s kojima ih dijelimo.

Vidi izvornu sliku
Osobno zadovoljstvo i sreća od iznimne su važnosti za normalno funckioniranje u svakodnevnom životu.

GRANICA ’25’

Primjerice, upoznati smo s ‘hustle’ kulturom među nama mladima – posebice na društvenim mrežama – gdje se naravno uvijek izdvajaju oni najljepši, najbolji i najzabavniji trenutci. Tako sam nedavno naišla na izjavu “Ako ne uspijem – i nemam apsolutno sređen život, posao, ili obitelj – do 25. godine života, gotovo je.” Dosta ljudi je potvrdilo da ima isti osjećaj pritiska, što nekad čak djeluje i u smjeru samo-unazađivanja. Lako može doći do pojave osjećaja ‘Joj, kako ću dostići svoje vršnjake?’ – što može biti poražavajuće za sliku o sebi i budućom motivacijom za aktiviranje. Ne volim taj pritisak da životne mogućnosti i mladost traju do 25. – isti pritisak koji se vrši kada su u pitanju zabave, putovanja, pohađanje konferencija, natjecanja itd. Moraš sve sad i odmah – jer, dobro će izgledati na CV-ju – što je najbitnije – jer, živiš da radiš.

Aktivnosti u koje vrijedi uložiti trud i vrijeme počinju se mjeriti time koliko će koristiti budućim nama, umjesto koliko nam koriste trenutno. Tako se ili odbacuje vrijeme za hobije – jer nisu dovoljno produktivno. Ili pak hobiji postaju fizički produktivni (posao) – čime prestaju biti hobiji.

Vidi izvornu sliku
‘Zašto uložiti sat vremena u pletenje, ako to vrijeme mogu iskoristiti da osmislim tri nova projekta?’

OPASNOST OD PERFEKCIONIZMA

Još nešto što sam često primijetila kod kreatora – onih koji su usmjerili svoj trud, vrijeme i financije u izgradnju posla iz hobija – kada se pojavi pitanje ‘Koji ti je tvoj rad najdraži?’ Odgovor nerijetko započinje opravdanjem. ‘Znam da mi taj rad nije najbolji, ali mi je baš drag zbog…’. Čemu pritisak da svaki rad bude bolji od prijašnjeg? Odakle dolazi ideja da ‘lošiji’ radovi ne zaslužuju ljubav i divljenje? Osobno, držim da treba stvarati što više, makar bilo i lošije – pogotovo ako ste inspirirani i osjećate potrebu za stvaranjem. Također, stvarajte zbog sebe. Možda za druge, ali zbog sebe. Tako da se, kada vam se priče, fotografije ili koreografije izlože kritici i pritisku, ne pojave razne misli poput: ‘Ovaj rad mi je lošiji od prošlog – uopće ne napredujem – zašto uopće izdvajam vrijeme za nešto što mi ne ide.’

Također, ako se držite hobija zbog onog što jest – napredak nije bitan – već zadovoljstvo u samom procesu. Proces, ne proizvod.

Vidi izvornu sliku
Ne mora biti savršeno da bi bilo ispunjavajuće!

‘Nađi svoju strast i njeguj taj dio sebe kao prioritet bez obzira na druge obveze.’

I za kraj…drugo pravilo za sreću. Upravo taj dio vašeg dana, koji ćete izdvojiti za Instagram, YouTube ili seriju, nekad izdvojite za strasti – hobije. Zbilja nije teško, nije nemoguće i najbolje od svega – nije obavezno. Ne morate se posvetiti hobiju svaki dan, niti nekoliko sati u komadu.

Međutim, u vrtlogu akademskih obaveza, posla i društvenog života, odvojiti vrijeme za hobi čini se kao još jedna nepotrebna – obaveza. To je onaj korak u kojem nova generacija griješi – pretvaranje svih aktivnosti u neku vrstu obaveze. Živimo život po TO DO listama i planerima. Ipak, malo je teško isplanirati inspiraciju, nadahnuće.

Zato kada osjetite tu iskru i nemir – poslušajte svoj organizam. Ipak smo sagrađeni od mnoštva sustava koji se brinu da uvijek budemo sigurni, zdravi i u ravnoteži. Zašto ne bi pomogli sami sebi i zapravo našli nešto što Vas apsolutno usrećuje – i to radi Vas, trenutno.

Vidi izvornu sliku
Kategorije
Uncategorized

Što igra veću ulogu pri odabiru partnera – izgled ili osobnost?

Vidi izvornu sliku

Pozdrav mojoj cijenjenoj internetskoj publici!

IZGLED ILI OSOBNOST – ovo pitanje većinom nam je svima prošlo kroz glavu bar jednom u životu – a svakako smo naišli na barem jedan članak ove tematike.

Naravno, kao i većina internetskih portala, psiholozi potvrđuju da osobnost igra veću ulogu pri odabiru partnera – što bi se trebalo vrlo dobro odraziti na one čije je samopouzdanje po pitanju fizičke atraktivnosti nisko. Međutim, morate imati na umu da postoje različite vrste partnera, veze raznog trajanja te različiti tipovi ljudi koji su ispitivani u odnosu na one na koje ćete vi naići u svom životu.

Dakle, tražimo odgovore na pitanja: KOME JE IZGLED BITNIJI? + KADA JE IZGLED BITNIJI?

Vidi izvornu sliku

U situacijama variranja izgleda i osobnosti, muškarcima će biti bitnije da žena dobro izgleda, čak i ako to znači da postoji određeni manjak u osobnosti – dok će ženama izgled svakako igrati manju ulogu kakva god osobnost bila. Također, postoje biološki dokazani razlozi važnosti fizičkog izgleda žene za muškarce – muškarci traže žene čiji fizički izgled simbolizira ‘plodnost’ – jer tako su radili naši preci kada je životni cilj bio reproducirati se (što više, to bolje).

Uz to, žene pak izrazito cijene financijsku stabilnost muškarca i kvalitete koje do toga vode – dakle odlike njegove osobnosti. Određene osobine ličnosti mogu biti prediktori budućeg uspjeha u prikupljanju resursa, brige za potomstvo, itd. – što također potiče iz Tamo tamo daleko kada je muškarčeva jedina i glavna uloga bila providirati za obitelj! Međutim, ukoliko se radi o avanturama za jednu noć ili kratkoročnim partnerima, izgled dobiva na važnosti puno više – posebice kod žena – kada često postaje bitniji od osobnosti.

No, ponavljam, kod oba spola, osobnost igra važniju ulogu pri odabiru partnera za dugoročnu vezu.

Vidi izvornu sliku

Iz perspektive psihološke struke, u priču dolazi nešto zvano mehanizam detektiranja razlika. Mehanizam detektiranja razlika olakšava predviđanje pojedinčeva djelovanja u socijalnoj okolini na temelju njihovih osobina ličnosti ili iskazanog ponašanja. Ovaj mehanizam spominje se u kontekstu odnosa petfaktorskog modela ličnosti i evolucijski važnih adaptivnih problema – poput odabira partnera.

Ono na što i muškarci i žene obraćaju pažnju, bez obzira na seksualnu orijentaciju, može se pojasniti preko pet velikih crta ličnosti – ekstraverzije, ugodnosti, savjesnosti, neuroticizma i intelekta/otvorenosti. Na primjer, pri odabiru dugoročnog ili stalnog partnera, većina ljudi svjesno ili nesvjesno postavlja kriterije za partnera prema odgovorima na sljedeća pitanja:

1. Tko će se uspeti u društvenoj hijerarhiji i steći društveni položaj/status? (EKSTRAVERZIJA)

2. Tko će biti dobar i korektan suradnik, dobar prijatelj i partner? (UGODNOST)

3. Tko će biti pouzdan i marljiv kako bi osigurao sredstva? (SAVJESNOST)

4. Tko će mi potrošiti sva sredstva i živce i opteretiti me svoji problemima? (NEUROTICIZAM)

5. Tko mi može dati dobar savjet? (INTELEKT/OTVORENOST)

Ukoliko ste prepoznali svog partnera kao uspješnog, pouzdanog i brižnog partnera – čestitam! Ukoliko ste prepoznali suprotno u svom partneru – čestitam – krenite dalje!

Vidi izvornu sliku

Također, moramo uzeti u obzir da ljudi većinom biraju partnera koji im je u većoj/neposrednoj blizini – jer blizina stvara više prilika za susrete, upoznavanje i zbližavanje. Uz to, ‘naučeni smo’ birati partnere sličnog socioekonomskog statusa našem – bio on visok ili nizak. Još jedna stvar koju treba naglasiti je činjenica da izgled jest bitan jer omogućuje ostvarivanje fizičke privlačnosti koja je jedan od ključnih faktora uspješnog romantičnog odnosa.

Postoji toliko faktora i toliko individualaca na ovom svijetu da bismo mogli pričati o ovim nalazima godinama + provesti stotine istraživanja i ne bismo našli univerzalno rješenje za sve i za svagda. Zato, upoznajte sebe i nađite nekoga tko odgovara Vašim željama i potrebama – bilo prema izgledu ili prema osobnosti. I ne, nije pogrešno ako vam je izgled bitan ili čak bitniji. Budite svoji i volite koga god želite.

Voli Vas Vaša najdraža buduća psihologinja!

NAPOMENA:

Sve navedeno su rezultati brojnih istraživanja provedenih nekad davno, ali i vrlo nedavno i to na mnogim različitim pojedincima. Ovo su generalno prihvaćena stajališta koja se ne odnose na svakog pojedinca ikad niti nameću krivi/ispravan način odabira partnera.

Kategorije
Uncategorized

Kako biti sretan – u samo 3 koraka!

Pozdrav od Vaše najdraže buduće psihologinje!

Danas smo ovdje kako bi riješili sve Vaše životne probleme u samo 3 jednostavna koraka. Počnimo od početka. Što je to sreća?

wikipedia: Predložene definicije uključuju slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir itd. Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće. Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.

Kako i sama Wikipedia kaže, definicija sreće jedan je od NAJVEĆIH psihologijskih problema…uz naravno, prevenciju samoubojstava i svrgavanje psihoanalitičke teorije. Ipak, nismo ovdje da bi razbijali glavu hrpom teorije – vjerujem da toga svi imate i previše u ovim ispitnim rokovima. Ovdje smo da bi naučili kako biti sretni, a da to nije jednostavno “Više se smij!” ili “Misli pozitivno!”. Da – ja nisam Vaš tipični psiholog.

Vidi izvornu sliku

Michael W. Fordyce (14. prosinca 1944. – 24. siječnja 2011.) bio je psiholog koji je “sreći” pristupio kao primijenjenoj znanosti te pokretač moderne akademske grane Pozitivne psihologije. Pokazao je da se sreća može statistički mjeriti i povećati određenim obrascima ponašanja te je više od tri desetljeća predavao svoj “program treninga sreće” vođen empirijskih podacima. Ovu su njegovih 14 fundamentalnih tehnika podizanja razine sreće iz 1983.

1) Budi zaposlen i što aktivniji.

2) Provodi više vremena družeći se.

3) Uloži u produktivan rad u kojem nalaziš smisao.

4) Bolje se organiziraj i planiraj.

5) PRESTANI SE BRINUTI.

6) Smanji očekivanja i aspiracije.

7) Razvijaj pozitivan, optimističan način razmišljanja.

8) Budi orijentiran na sadašnjost.

9) Radi na zdravoj osobnosti.

10) Razvijaj otvorenu, društvenu osobnost.

11) Budi svoj.

12) Eliminiraj negativne osjećaje i probleme.

13) Tretiraj bliske odnose kao primarni izvor sreće.

14) Postavi sreću kao svoj najvažniji prioritet.

Naravno, mnoga od ovih pravila/prijedloga/tehnika su sasvim besmisleni, kontradiktorni ili pak nemogući. Kao na primjer – SMANJI OČEKIVANJA, ali RAZMIŠLJAJ OPTIMISTIČNO. Ili pak ELIMINIRAJ PROBLEME kao da imaš svih 6 Infinity stones-a. Još jedna dobra vijest je da, ako imate problema s poremećajem ličnosti – samo mu recite “Ne danas!” i RADITE NA ZDRAVOJ OSOBNOSTI dok ipak pokušavate BITI SVOJI. Ali, to nije sve! TRETIRAJ BLISKE ODNOSE KAO PRIMARNI IZVOR SREĆE i postani apsolutno ovisan o prisutnosti i pažnji svih svojih bližnjih te ih dovedi do ludila svojim emocionalnim ucjenjivanjem i krhkošću. uwu, being needy is quirky…STOP. Ovdje ću stati s ogorčenim komentarima i prijeći na jedan noviji set pravila.

Vidi izvornu sliku

Randy J. Larsen je psiholog ličnosti posebno zainteresiran za emocije. Bavi se istraživanjem tema poput interakcija između emocija i kognicije, regulacije emocija i subjektivnog blagostanja. Služio je u nekoliko odbora za uređivanje časopisa, a trenutno predsjeda odjelom za psihologiju na Sveučilištu Washington. Također, jedan je od 250 najčešće citiranih psihologa u zadnjih 20 godina. Tvrdi da se sreća ne dobiva, već postiže i ovo su njegovih 8 koraka tog procesa.

1. Provodite vrijeme s drugim ljudima – osobito s prijateljima, obitelji ili voljenom osobom.

2. Tražite izazov i smisao u svom poslu.

3. Potražite načine na koji možete biti od pomoći drugima.

4. Osigurajte vrijeme za sebe – uživajte u aktivnostima koje vam predstavljaju zadovoljstvo.

5. Ostanite u formi.

6. Imajte plan, ali budite otvoreni za nova iskustva.

7. Budite optimističniji.

8. Ne dopustite da male stvari postanu velike.

Randy, s druge strane, ima utemeljenije pretpostavke od Michaela – ali, još nismo našli savršen recept za sreću. BITI OPTIMISTIČNIJI ponekad može biti toksično, a ne korisno – o tom više jednom drugom prilikom. POTRAŽITE NAČINE NA KOJE MOŽETE BITI OD POMOĆI DRUGIMA, a da pritom OSIGURATE VRIJEME ZA SEBE može biti izazovno za dosta pojedinaca. Koliko god ova dva pravila kontradiktorno zvučala, malo dubljeg promišljanja pokazat će da nije tako već se trebaju nadopunjavati. Međutim, ono što me smeta je ponovni naglasak na PROVOĐENJU VREMENA S DRUGIMA. NE. Ljudi moraju naučiti biti sami bez da se rastuže vlastitim mislima. OSTATI U FORMI zapravo je jedan od boljih savjeta. Zašto? Ne biste vjerovali, naše mentalno stanje usko je povezano s fizičkim.

Vidi izvornu sliku

Razina i aktivacija pojedinih tipova hormona uvjetovana je razinom i čestinom fizičke aktivnosti – u detaljnije objašnjavnje samog djelovanja toga neću se previše upuštati. Također, ono što unosimo u sebe u obliku hrane i pića djeluju na razinu određenih hormona i ostalih kemijskih spojeva te njihovu ravnotežu. Neki od najpoznatijih ‘hormona sreće’ su dopamin i serotonin.

Dopamin je prirodni monoamin koji igra brojne uloge u održavanju homeostaze organizma, a koristi se i kao lijek. Jedan je od glavnih neurotransmitera u mozgu. DeYoung (2013) ga naziva feeling good kemijskim spojem.

Serotonin je također jedan od neurotransmitera koji pripada skupini monoamina. Povezuje se s emocionalnom stabilnosti, procesima učenja i pamćenja.

Manjak ovih neurotransmitera uzrokuje nestabilno raspoloženje, impulzivnost i intenzitet negativnog afekta te može dovesti do poremećaja tjeskobe i depresije.

Zapravo se čini kako ni ne postoji sigurna karta do sreće. Naglašavanje konstantnog optimizma i negiranje problema dovodi do stresa, tjeskobe i emocionalne nestabilnosti. Osjećaji se pojavljuju s razlogom – ignoriranje negativnih neće povećati razinu pozitivnih. Štoviše, negativne osjećaje treba u potpunosti proživjeti kako bi mogli nastaviti dalje te kako bi zapravo došli do osjećaja mira, stabilnosti i sreće unutar sebe. Prihvaćanje sebe i razvijen osjećaj ugodnosti u vlastitom društvu = ključ za uspjeh! Uzimajući u obzir sve ove podatke i opažanje svakodnevnice, evo mojih pravila za sreću.

KAKO BITI SRETAN – U SAMO 3 KORAKA

1. Budi tužan da bi bio sretan.

2. Nađi strast i njeguj taj dio sebe kao prioritet bez obzira na druge obveze.

3. Moli se da si pogodio genetički/hormonski jackpot.

Vidi izvornu sliku

Hvala svima koji su u Instagram anketi glasali za ovu temu (@karlaizakovic) ❤

Randy J. Larsen
Za više info, kontaktirajte Randyja !